Prvo je cena maslinovog ulja skočila na rekordni nivo, a zatim se isto dogodilo sa još dva moja omiljena prehrambena proizvoda - kafom i čokoladom. A sada, kada stiže takozvano englesko leto (engl. English summer) - period kada u Engleskoj raste potražnja za sladoledom zbog toplijeg vremena - suočavamo se sa skupljim sladoledom. Možete to nazvati problemom prvog sveta (engl. first-world problem), ali nema sumnje da neko vuče konce na svetskom tržištu roba samo da bi me iznervirao.
Naravno, sladoled nije roba (engl. commodity) u klasičnom smislu. Ali kokosovo ulje - ključni sastojak industrijski proizvedenih sladoleda - jeste. A njegova cena je 2025. godine na veleprodajnom tržištu eksplodirala, obarajući rekorde iz meseca u mesec. Još gore, očekuje se dodatni rast cena jer potražnja premašuje ponudu, čineći jedno od mojih slatkih zadovoljstava još skupljim. Ukratko, manje kokosa znači manje ulja koje se dobija iz svežeg ili osušenog mesa ploda.
Opširnije

Tabaković - inflacija tri odsto do kraja godine, rast BDP-a 3,5 odsto
Smirivanju inflacije najviše će doprineti restriktivni monetarni uslovi, niža uvozna inflacija i očekivano niže svetske cene energenata, rekla je guverner Jorgovanka Tabaković na predstavljanju izveštaja o inflaciji.
14.05.2025

Inflacija u SAD blaža od očekivane i ukazuje na ograničene posledice carina
Kompanije trenutno nemaju veliki pritisak da troškove viših carina prebace na potrošače.
13.05.2025

April doneo najveći pad inflacije u Srbiji od početka 2025. godine
Međugodišnja inflacija za april 2025. iznosi četiri odsto, pokazuje novi izveštaj Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
12.05.2025

Uskrs u Srbiji bez šoka na kasi
Srbija ostvaruje proizvodnju od oko pet miliona jaja dnevno i to je znatno iznad domaće potrošnje, pa se viškovi izvoze.
17.04.2025
Koliko je ovo zapravo loše? Referentna veleprodajna cena filipinskog kokosovog ulja isporučenog u Roterdam, što predstavlja industrijski standard, prošle nedelje je porasla iznad 2.700 dolara po metričkoj toni - skoro duplo više nego pre godinu i za otprilike 200 odsto iznad proseka zabeleženog od 2000. do 2020. godine. Prethodni rekord zabeležen je 2011. godine, kada je cena dostigla oko 2.300 dolara.
Uzroci ovog cenovnog skoka otkrivaju nam kako funkcioniše međusobno povezani svet sirovina, gde se naizgled nepovezani faktori sudaraju. Ova eksplozivna kombinacija sadrži sve - loše vremenske uslove, politiku biogoriva, taktike velikih prehrambenih kompanija za očuvanje profita i tendencije u kozmetici koje nameću influenseri.
Za početak, evo nekoliko osnovnih stvari o pravljenju sladoleda. Za prehrambenu industriju, kokosovo ulje je korisno zbog svoje visoke tačke topljenja, jer pomaže da sladoled duže ostane čvrst na sobnoj temperaturi, i to bez negativnog uticaja na ukus i teksturu. To je naročito važno kod sladoleda sa tvrdim prelivima (npr. spoljašnja čokoladna korica).
Pogledajte sastojke sladoleda Magnum, popularnog brenda koji proizvodi prehrambeni gigant Unilever, i videćete da kokosova mast zauzima značajno mesto. U drugom segmentu tržišta, ova mast je još važnija - sladoledi bez mlečnih sastojaka (veganski) ne bi mogli da postoje bez nje. A sladoled nije mala stvar - prošle godine je ta industrija u svetu ostvarila gotovo 80 milijardi dolara prihoda.
Ostatak najvećih proizvođača sladoleda na svetu čine Tajland i Šri Lanka sa po 0,04 miliona metričkih tona, zatim Bangladeš i Malezija sa po 0,02 miliona metričkih tona.
A sada, evo nekoliko osnovnih stvari o uzgoju. Kokosova palma, čuveni simbol tropskih krajeva, raste u peščanim priobalnim nizijama, gde ima obilje sunčeve svetlosti i redovnih padavina. Međutim, to nije bio slučaj od jula 2023. do juna 2024. godine, kada je klimatski fenomen El Ninjo poremetio obrasce padavina u Jugoistočnoj Aziji. Umesto da bude sveže i vlažno, bilo je toplo i suvo. Pošto proizvodnja kokosa traje godinu dana, palme koje su 2024. pretrpele tu vrstu stresa - sada daju znatno manji prinos, što dovodi do smanjene ponude.
Filipini, koji proizvode 45 odsto svetskog kokosovog ulja, jesu zemlja koju treba pratiti. Indonezija doprinosi sa još 28 odsto, a Indija sa 13 odsto. Ostatak dolazi iz desetak drugih zemalja u tropskom pojasu, uključujući Vijetnam, Bangladeš, Šri Lanku, Meksiko i Obalu Slonovače. Nepovoljni vremenski uslovi od 2023. do 2024. znače da će globalna proizvodnja pasti na 3,6 miliona metričkih tona u sezoni 2024–2025, što je za gotovo 10 odsto manje u odnosu na prethodnu sezonu. Prema ranim prognozama, proizvodnja će verovatno ostati niska i u sezoni 2025–2026.
Važno je sagledati ovaj šok u širem kontekstu. Osim u nekolicini industrija i zemalja proizvođača, kokosovo ulje prolazi uglavnom nezapaženo. Ono čini tek mali deo svetske potrošnje jestivih ulja. Prošle godine, učestvovalo je sa nešto manje od dva odsto na globalnom tržištu - otprilike koliko i moje voljeno maslinovo ulje. Palmino i sojino ulje zajedno čine 65 odsto tržišta, dok suncokretovo ulje i ulje uljane repice zajedno čine još 24 odsto.
Samo po sebi, smanjenje proizvodnje nije bilo dovoljno veliko da izazove ogroman skok cena. Ali političari su odlučili da povećaju potražnju u najgorem mogućem trenutku. I to povećanje nije imalo veze sa hranom, već sa sasvim drugim segmentom tržišta kokosa - biogorivima.
Depositphotos
Na Filipinima je vlada uvela obavezu mešanja dizela sa metil esterom kokosa, masnom komponentom dobijenom iz kokosovog ulja. U početku je uticaj ove politike "kokos za gorivo" bio ograničen - cilj mešanja bio je jedan odsto 2007. godine, pa dva odsto od 2009. Sve se promenilo prošle godine kada je Manila podigla cilj na tri odsto u oktobru, i najavila brzo povećanje na četiri odsto do kraja 2025, odnosno pet odsto do kraja 2026. Svako povećanje za jedan procenat znači preusmeravanje oko 900 miliona kokosa sa drugih namena u sektor goriva.
Ako filipinska vlada sprovede svoj plan, zemlja će upotrebiti 4,5 milijardi kokosa za proizvodnju 500 miliona litara metil estera kokosa potrebnog da se dostigne cilj za biodizel do kraja 2026. godine - što je skoro trećina njenog godišnjeg prinosa od 15 milijardi kokosa. Poređenja radi, SAD usmeravaju oko 40 odsto svoje proizvodnje kukuruza u tržište etanola. Filipini nisu jedini veliki proizvođač kokosa koji želi da ga iskoristi za povećanje snabdevanja gorivom - isto planira i pacifička država Papua Nova Gvineja.
Ovo je možda jedan od najbizarnijih primera kako odluke u vezi sa politikom roba i tržištem mogu imati nepredvidljive posledice - potreba za jeftinim gorivom u Aziji znači skuplji veganski sladoled u Evropi i Americi.
Biogorivo nije bilo jedini neočekivani izvor potražnje. Tokom cele 2024. godine još dve sile su podsticale rast potrošnje u trenutku kada je ponuda bila oskudna. Obe tendencije traju i ove godine.
-
Prva je bila konditorska industrija, koja se suočavala sa neviđeno visokim cenama kakaoa. U nekim receptima za čokoladu, industrijski tehnolozi mogu da smanje količinu kakaoa, tako što će neznatno povećati udeo kokosovog ulja. Kada se isti postupak primeni na stotine miliona proizvoda, uticaj se oseti u godišnjem balansu ponude i tražnje. Čak i po sadašnjim rekordnim cenama, kokosovo ulje je i dalje jeftinije od još skupljeg kakaoa, pa je ova praksa postala isplativa.
-
Drugi faktor su influenseri koji dominiraju društvenim mrežama. Na TikToku i Instagramu, kokosovo ulje se često prikazuje kao zdravije - iako je ta tvrdnja prilično upitna. Time (ova sirovina) ulazi u sektor kozmetike i nege, gde ima sve veću ulogu u desetinama proizvoda. Njegova popularnost kao "prirodnije" i ekološki prihvatljivije alternative palminom ulju znači da potražnja u industrijskoj upotrebi takođe stabilno raste. Sama po sebi, ova potražnja možda ne bi imala veliki uticaj, ali na već zategnuto tržište dolazi kao dodatni pritisak.
S vremenom rast cena podstiče sadnju novih stabala i povećava ponudu. Ali ni to ne dolazi bez problema. Prvo, politike očuvanja šuma ograničavaju koliko zemljišta može da se koristi za nove plantaže kokosa, posebno u Indoneziji. Drugo, potrebno je više godina da nova stabla sazru i počnu redovno da rađaju. Dobra vest je da se vremenske prilike na Filipinima vraćaju u normalu, što znači da bi na tržište moglo da stigne više kokosa za oko godinu dana - ako ne 2025, onda bar postoji nada za jeftiniji sladoled u 2026.
Loša vest je da će borba između hladne poslastice i kamiona sa gorivom sledeće godine postati još žešća.